Partneri

Smješten u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, Institut Ruđer Bošković (IRB) je najveća hrvatska znanstveno istraživačka institucija multidisciplinarnog karaktera. Organiziran u 11 zavoda i 3 centra, okuplja znanstveni kadar koji broji više od 550 istraživača i znanstvenika. Od osnivanja 1950. godine, misija instituta je vrhunski znanstveno-istraživački rad u području prirodnih, biomedicinskih i tehničkih znanosti s doprinosom visokom obrazovanju te suradnja s gospodarstvom temeljena na vrhunskim znanstvenim istraživanjima. Na institutu se trenutno provodi više od 200 projekata, od kojih je više od polovice financirano projektima Europske unije i ostalim međunarodnim izvorima. U posjedu instituta je kapitalna znanstveno-istraživačka oprema ukupne vrijednosti od preko 100 milijuna kuna.

Centar za istraživanje mora (CIM) jedini je zavod smješten izvan Zagreba, na Istarskom poluotoku, na sjeveroistočnoj obali Jadrana. Osnovan 1891. godine, danas dio IRB-a, jedna je od vodećih nacionalnih i regionalnih znanstvenih organizacija usmjerenih na osnovna i primijenjena oceanološka istraživanja. Djelatnosti uključuju odgovore na potrebe lokalne zajednice, ali i države (provođenjem monitoringa, ekoloških studija, implementacije Okvirne direktive o morskoj strategiji i Okvirne direktive o vodama, itd.) te značajnu uključenost u međunarodne projekte, osobito sa susjednim državama na Jadranu. Lokacija na obali omogućava CIM-u provedbu svoje misije, multidisciplinarnog istraživanja morskog ekosustava sjevernog Jadrana, od stanične do regionalne skale. 

CIM njeguje dugu tradiciju istraživanja usmjerenih primarno na terenska istraživanja u području morske ekologije i bioraznolikosti, dinamike vodenih masa, cirkulacije an/organske tvari i sedimentacije, eutrofikacije i dugoročnih promjena u ekosustavu sjevernog Jadrana uzrokovanih klimatskim promjenama i antropogenim utjecajem. Nadalje, obuhvaća laboratorijska i terenska istraživanja u području morske radioekologije, molekularne biologije i genotoksikologije, ekofiziologije i ekotoksikologije. Novija istraživanja uključuju aktualne teme poput utjecaja nanočestica na morski ekosustav i morski otpad, kao i temeljna oceanološka istraživanja fitoplanktona koja donose značajne rezultate zbog u skorije vrijeme uspostavljenih laboratorijskih kultura i molekularnih tehnika sekvencioniranja nove generacije. 

Danas, CIM sudjeluje u nekoliko Međuregionalnih projekata Italija–Hrvatska (AdriaClim, CASCADE i MARLESS) te jednom projektu Obzor 2020 (JERICO-S3), koordinira nekoliko projekata financiranih od Hrvatske zaklade za znanost (EcoRENA, MICRO-SEAGRASS, NANOemc2, HabCYS) i sudjeluje u još nekoliko.  

Voditeljica projekta na IRB-u, dr.sc. Romina Kraus ujedno je i voditeljica istraživanja na projektu ProtectAS, koji je zamišljen s ciljem da tijekom tri godine trajanja projekta na osnovu znanstvene ekspertize svih sudionika na projektu nastavi i nadopuni rezultate projekta BALMAS, koji je uključivao većinu partnera okupljenih na projektu ProtectAS. Za razliku od projekta BALMAS, koji je bio usmjeren na širu problematiku zaštite Jadrana od štetnog utjecaja balastnih voda, projekt ProtectAS usmjeren je na razvoj sustava za zaštitu hrvatskih brodskih luka u okvirima geografskih i oceanoloških specifičnosti koje iste imaju, ljudskih resursa, i regulative Republike Hrvatske. U okviru projekta, istraživači i znanstvenici iz CIM-a sudjelovat će u terenskim istraživanjima u luci Rijeka, te Riječkom i Kvarnerskom zaljevu, te provoditi analizu fitoplanktonske zajednice i dinoflagelatnih cista. Zajedno s ostalim partnerima, korištenjem svih rezultata s projekta, sudjelovat će u izradi plana mjera za suzbijanje i smanjenje štetnih posljedica od unosa stranih i ostalih štetnih vrsta brodskim balastnim vodama.    

Sudionici na projektu:

• dr.sc. Romina Kraus
• dr.sc. Daniela Marić Pfannkuchen
• dr.sc. Ana Baričević
• Denis Škalic univ. bacc. mariscient
• Alin Brajković mag.oecol. et prot.nat.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstariji je i vodeći fakultet u području građevinarstva u Republici Hrvatskoj. Provodi programe sveučilišnoga obrazovanja na preddiplomskoj (> 750), diplomskoj (> 400) i poslijediplomskoj (> 50) razini u svim granama građevinarstva. Kontinuirano razvija i unapređuje visoko obrazovanje, znanstvenoistraživačku djelatnost i cjeloživotno obrazovanje te se brine za razvoj struke i primjenu novih tehnologija. Preddiplomski i diplomski studijski program Građevinskog fakulteta imaju međunarodnu ASIIN akreditaciju, a podupire ih veliko iskustvo u radu na znanstvenim, nastavnim i umrežavajućim projektima kao što su Obzor 2020., FP7, FP6, TEMPUS, COST, EUREKA, LIFE, LLP, CIP ECO INNOVATION, CIP-IEE-INTELLIGENT ENERGY EUROPE, ERASMUS + i ERASMUS MUNDUS.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je suradnik projekta Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta na kojemu provedi mjerenja morskih struja u lukama Ploče i Rijeka te integraciju numeričkog modela cirkulacije mora u tim dvjema lukama.

Sudionici na projektu:

• dr.sc. Dalibor Carević
• dr.sc. Goran Lončar
• Tin Kulić mag.ing.aedif.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZZJZ PGŽ) je zdravstvena ustanova koja provodi javnozdravstvenu djelatnost na području Primorsko-goranske županije. Institucija je to s neprekinutom stoljetnom tradicijom postojanja i rada, budući da je sljedbenik Državne kraljevske stanice za kemijska ispitivanja utemeljene 8. travnja 1900. Danas predstavlja stručnu, ali i nastavnu preventivnu javnozdravstvenu ustanovu koja prerasta u sveučilišni znanstveni regionalni zavod sa zadaćom pružanja više razine javnozdravstvene skrbi za širu regiju, koja pored Primorsko-goranske županije uključuje susjedne županije. NZJZZ PGŽ zdravstvena je ustanova u vlasništvu Primorsko-goranske županije i jedan je od četiri vodeća Zavoda za javno zdravstvo (uz zagrebački, splitski i osječki) u Republici Hrvatskoj. Djeluje samostalno na razini Primorsko-goranske županije uz stručnu koordinaciju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. NZZJZ PGŽ ima integrirani sustav kvalitete koji obuhvaća: (HRN/EN) ISO/IEC 17025:2007, ISO/IEC 9001:2015, ISO/IEC 14001:2015 and ISO/IEC 15189:2012. 

Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća epidemiološke mjere nadzora i intervencije, praćenja i analize zaraznih i nezaraznih bolesti, javnozdravstvenu mikrobiološku djelatnost, analizu zdravstvenih pokazatelja i rada u zdravstvu, nadzor nad zdravstvenom ispravnošću namirnica, vode i predmeta opće upotrebe, kontinuirani monitoring kvalitete zraka, preventivne i specifične mjere zdravstvene zaštite školske djece i studenata te primarnu prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti.

NZJZ PGŽ sastoji se od sljedećih organizacijskih cjelina: Odjel socijalne medicine, Zdravstveno-ekološki odjel, Mikrobiološki odjel, Epidemiološki odjel, Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti, Odjel za kvalitetu, Odjel školske i sveučilišne medicine, Odjel za ekonomske poslove, Odjel za pravne, kadrovske i opće poslove, Odjel za kontroling i reviziju, sedam Ispostava – Crikvenica, Delnice, Krk, Opatija, Mali Lošinj, Rab i Cres te tri Centra za javno zdravstvo – Kostrena, Viškovo i Matulji.

Po uzoru na slične europske ustanove, NZZJZ PGŽ danas nosi naziv nastavni, jer predstavlja centar za preventivnu javnozdravstvenu edukaciju na znanstvenoj i stručnoj razini u kojoj sudjeluju oni isti stručni djelatnici koji operativno provode preventivne djelatnosti te obrađuju podatke za potrebe znanstvenih i stručnih studija i projekata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili u javnom zdravstvu. Trenutno, NZZJZ PGŽ sudjeluje u 5 projekta financiranih iz Europske Unije. U jednom projektu je nositelj projekta dok u druga četiri je projektni partner. Radi se o INTERREG ITA-CRO projektima i projektima iz ESF-a.

NZZJZ PGŽ u provedbi projekta sudjeluje kao partner čije su aktivnosti usmjerene na istraživanje patogena u vodenom stupcu u morskim lukama, potencijalno dodatno unesenih u luke prilikom ispusta balastnih voda iz brodskih tankova. Ispitivanje patogena, kao uzročnika oboljenja i poremećaja kod ljudi putem prehrane morskom hranom, te putem boravka u vodama za rekreaciju predstavlja važan dio istraživanja planiranih ovim projektom. Projektne analize omogućit će uvid u prisutnost štetnih vrsta u istraživanom području. Ispitat će se sastav i količina određenih mikrobioloških indikatora i patogena u lukama Rijeka i Ploče, sezonskom frekvencijom, tijekom jednogodišnjeg perioda te će se procijeniti njihov mogući utjecaj na okolne plaže. Ispitivanja uključuju slijedeće pokazatelje: ukupni broj bakterija (UBB), koliformne bakterije, vrstu Escherichia coli, enterokoke, Vibrio cholerae O1 i O139, Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus aeureus, Clostridium perfringens, Salmonella spp., Shigella spp., Legionella spp. Prisutnost bakterije Vibrio cholerae već je zabilježena u balastnim tankovima, stoga je određivanje ove vrste propisano Konvencijom o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i sedimentima. Prikupljeni će se podaci, zajedno s drugim ispitanim pokazateljima, koristiti za izradu plana mjera za suzbijanje i smanjenje štetnih posljedica od unosa stranih i ostalih štetnih vrsta brodskim balastnim vodama.

Sudionici na projektu: 

• izv.prof.dr.sc. Darija Vukić Lušić, dipl.sanit.ing.
• doc.dr.sc. Arijana Cenov, dipl.sanit.ing.
• doc.dr.sc. Marin Glad, dipl.sanit.ing.

Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet (PFRI) najvažnija je institucija visokog obrazovanja pomorskih djelatnosti u Hrvatskoj.

Glavni ciljevi i zadaci institucije su uspostava studija i uvođenje odgovarajućih studijskih programa na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini obrazovanja, kao i provođenje znanstvenih i istraživačkih aktivnosti u multidisciplinarnom području pomorstva.

Misija PFRI-a je kontinuirano poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i otvorenosti visokog obrazovanja s ciljem stvaranja visokoobrazovanih stručnjaka i znanstvenika, kao i unapređenje znanstvenih i istraživačkih aktivnosti u području pomorstva i prometa.

Vizija PFRI-a je ostati najmodernija znanstvena i obrazovna institucija u području pomorstva i prometa, imajući prepoznatljivu sliku na nacionalnoj i međunarodnoj razini, primjenom obrazovanja usmjerenog na cjeloživotno učenje i jačanje znanstveno istraživanje i profesionalni potencijal u skladu s potrebama gospodarstva i društvene zajednice.

Strateški ciljevi fakulteta definirani su prema sljedećim područjima:

1. Obrazovanje
• Promovirati učinkovito i kvalitetno obrazovanje
• Voditi brigu o zapošljavanju učenika na temelju ishoda učenja
• Sustavno razvijati programe cjeloživotnog učenja
2. Znanost i istraživanje
• Istraživački institut s visokom razinom znanstvenih, istraživačkih i inovativnih aktivnosti
• Ohrabrivati krug istraživača
• Raditi na promociji i popularizaciji znanstvene djelatnosti
3. Organizacija
• Pokretati gospodarski razvoj i biti relevantan partner i subjekt
• Čimbenik u tranziciji regije u društvo temeljeno na znanju
• Sudjelovati u očuvanju pomorske baštine
4. Javna funkcija
• Učinkovito i transparentno uspostavljati instrumente za razvoj svakog pojedinca
• Imati najvišu razinu kvalitete, organizacije i odgovornosti kroz strateško upravljanje u svim organizacijskim jedinicama
• Biti fleksibilan i dinamičan fakultet koji teži tržišnom poslovanju i financijskoj održivosti

PFRI je uključen i u sljedeće kriterije prihvatljivosti za Lot 1: Savezi sektorskih vještina:

• Pružatelj usluga osposobljavanja ili obrazovanja na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini
• Sektorski istraživački institut
• Javno tijela odgovorna za obrazovanje i osposobljavanje na regionalnoj ili nacionalnoj razini

PFRI se sastoji od različitih organizacijskih jedinica, koje se sastoje od 5 odjela, 3 odjela, 2 centra, 7 administrativnih ureda i visokoškolske knjižnice. PFRI ima 5 preddiplomskih programa, 5 diplomskih i doktorski studij koji se realizira kroz 7 studijskih programa u koje je upisano oko 2000 studenata. PFRI ima mnogo iskustva, vještina i kompetencija na polju primjene znanja u kurikulum. Trenutno se na PFRI izvodi više od 20 projekata koji se financiraju iz programa Erasmus, Interreg, Hrvatske zaklade za znanost i drugih fondova. Također je PFRI uključen kao partner na projektu „Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta (Development of system for control and protection of ports from introduction of alien species – Protect AS).

Sudionici na projektu:

• izv.prof.dr.sc. Renato Ivče
• izv.prof.dr.sc. Đani Mohović
• mag.ing.pp.naut. Antoni Krišković